Poslovne vijesti - Hrvatska

HNB: do kraja godine 37 milijardi kuna loših kredita

Stopa loših kredita do kraja 2011. mogla bi narasti na 14 posto, izračunala je Hrvatska narodna banka (HNB) u novom izdanju edicije Financijska stabilnost.

Ipak, takva stopa očekuje se ako se ostvari temeljni scenarij HNB-a po kojem bi gospodarstvo trebalo rasti po stopi od 1 posto uz stabilan tečaj kune i eura.

Drugim riječima, ako Hrvatska i ostvari gospodarski rast, 37 milijardi kuna plasiranih kredita bit će teže naplativo i banke će za njih morati rezervirati sredstva. S druge strane, ako bi kuna deprecirala u odnosu na euro 10 posto, a BDP pao 0,5 posto u 2011. godini, udio kredita koji bi se morali otpisati narastao bi 74 posto i činio bi petinu ukupnih kredita izdanih u Hrvatskoj.

Čak i u takvoj situaciji domaće bi banke uspjele sanirati gubitke i zadržale bi financijsku stabilnost, uvjerena je Hrvatska narodna banka. U temeljnom scenariju neto prihod banaka bio bi dovoljan za apsorpciju cjelokupnog troška ispravaka vrijednosti, pa bi uz pretpostavku zadržavanja dobiti stopa adekvatnosti kapitala sektora porasla 2 postotna boda u odnosu na 2010. godinu, što se uglavnom odnosi na velike, univerzalne banke. Ako bi se ostvario šok-scenarij, ukupni pad stope adekvatnosti do kraja 2011. iznosio bi 1,7 postotna boda, odnosno nešto manje od 12 posto, kod većine banaka.

Najveći rizik za povećanje loših kredita predstavljaju oni izdani poduzećima. Tako HNB očekuje da će do kraja godine 23 posto plasmana trgovačkim društvima biti u kategoriji loših kredita. To je velik problem s obzirom na to da su krajem svibnja privatne tvrtke bile kreditno zadužene za 97,1 milijardu kuna, što znači da je pod rizikom 22,33 milijarde kuna plasiranih kredita.

S obzirom na to da je privatni sektor istaknut kao najveći rizik za financijski sektor u idućem razdoblju, HNB poručuje bankama da u srednjem roku izvor rizika predstavlja sporost premještanja resursa prema kreditiranju izvozno konkurentnih grana, a okane se inzistiranja na kreditiranju grana poput stanogradnje i subvencioniranja domaće potrošnje na dug.

S druge strane, izvor financijske nestabilnosti države ostaje javni dug, koji će biti glavni generator rasta vanjskog duga, prema ocjeni HNB-a. Vanjski dug narastao je na 47,1 milijardu eura, odnosno premašio je lanjski BDP. Dug opće države narast će, prema procjenama HNB-a, do kraja godine na gotovo 170 milijardi kuna, odnosno skočit će sa sadašnjih 46 na osjetno većih 55 posto BDP-a.

Lani je javni dug dosegao gotovo 140 milijardi kuna, pri čemu je 75 posto duga izloženo valutnom riziku. Zato HNB u Financijskoj sigurnosti podsjeća državu da smo među rijetkim zemljama koje u 2011. vode ekspanzivnu fiskalnu politiku. »Premda su Zakonom o fiskalnoj odgovornosti zacrtani obrisi putanje fiskalne prilagodbe u srednjem roku, odlaganje njezina početka za iduću godinu predstavlja rizičnu strategiju u uvjetima pojačane neizvjesnosti na međunarodnim financijskim tržištima te nepovoljnih domaćih fiskalnih pokazatelja«, stoji kao upozorenje, a brža fiskalna prilagodba mogla bi oboriti premiju rizika, a time ujedno i spustiti kamatne stope za privatni sektor, s povoljnim učinkom na rast.

Za postizanje vanjske, kao i fiskalne održivosti, dakle, iznimno je značajno ubrzavanje reformi radi popravljanja potencijalnog rasta. Uz to je za postizanje fiskalne održivosti nužno što brže početi provedbu mjera radi uravnoteženja proračuna. Kako Hrvatska ima visoku premiju na rizik koja oscilira između 200 i 300 osnovnih bodova, HNB smatra da bi se jedino dovođenjem proračunskog manjka i javnog duga 'u red' to uspjelo promijeniti.

»Tečajna se politika zbog visoke razine euroiziranosti ne može koristiti za rebalansiranje gospodarstva s obzirom na to da bi promjena tečaja kroz materijalizaciju bilančnih rizika izazvala znatne ekonomske gubitke«, kažu u HNB-u, pa poručuju da su strukturne promjene pretpostavka pada premija i povoljnijih kredita za gospodarstvo.

Najsolventniji sektor je onaj kućanstva, koji se razdužuje u krizi i koji predstavlja najmanji izvor opasnosti za financijsku stabilnost. Građani su krajem 2010. imali 120,8 milijardi kuna kredita, što je za oko 2 milijarde manje nego dvije godine ranije, a HNB najavljuje daljnje razduživanje stanovništva. Iako je nešto porasla stopa rizičnosti vezano uz potrošačke kredite, za otplatu stambenih kredita, unatoč visokom tečaju švicarskog franka, nema bojazni.

Naime, u temeljnom scenariju koji pretpostavlja stabilan tečaj kune i eura stopa loših stambenih kredita skočila bi na 5,3 posto, što znači oko 3 milijarde kuna problematičnih kredita, dok bi u najcrnjem scenariju građani imali problema s otplaćivanjem 8,3 posto ukupne mase plasiranih stambenih kredita. Unatoč očekivanju rasta prihoda kućanstava i pada kamatnih stopa, zbog visoke nezaposlenosti tijekom 2011. godine neće se potaknuti znatnije zaduživanje kućanstava.

Treba napomenuti da se stanovništvo libi dugoročnih kredita, dok od eskalacije financijske krize blago rastu i novoodobreni krediti po kreditnim karticama i krediti za kupnju automobila.